Za što se koristi toplinska
pumpa ?
Za grijanje prostora, pripremu sanitarne
vode, grijanje bazena i sl.
Na osnovu čega se može reći da je grijanje pomoću
toplinske pumpe učinkovitiji
način grijanja od grijanja zidnim plinskim uređajem
ili kotla loženim na plin ili ulje ?
Kod standardnog načina grijanja pomoću
kotla ili zidnog plinskog uređaja koristi se
primarni energent ulje ili plin u 100 %-tnom
obliku. Kod toplinske pumpe i do 75 % energije
potrebne za grijanje može se dobiti iz okoline,
besplatno, a 25 % energije potrebno je za rad
kompresora toplinske crpke u obliku el. energije.
Primjer: trebate 10 kW snage za grijanje. 7,5
kW dobivate besplatno iz okoline, a 2,5 kW plaćate
za električnu energiju.
Da li je ovaj omjer uvijek ovakav ?
Omjer ukupne snage toplinske pumpe
prema prema el. snazi potrebnoj za rad kompresora
naziva se koeficijent učinkovitosti toplinske
pumpe - COP (eng. Coefficient of Performance):
COP = izlazna snaga toplinske pumpe / pogonska
el. snaga kompresora
Što je COP veći to je sustav s toplinskom crpkom
učinkovitiji.
Potreba za el. energijom ili njen udio u ukupnoj
izlaznoj snazi toplinske pumpe biti će to veća
što je:
a) niža temperatura okoline
b) viša izlazna temperatura toplinske pumpe
Da li je grijanje pomoću toplinskih
pumpi jednako učinkovito kod sustava s podnim
grijanjem, radijatorima, ventilator-konvektorima
i sl. ?
Ako za tri odvojena i različita ogrjevna
sustava toplinska pumpa proizvodi ogrjevnu vodu
iste temperature a u prostoru se održava tražena
temperatura tada je učinkovitost toplinske pumpe
ista neovisno za koji se sustav grijanja odlučili.
Međutim, u praksi su radijatorski sustavi nešto
viših radnih temperatura tako da se najbolji
rezultati s toplinskim pumpama dobivaju kod
podnog grijanja.
Da li podno grijanje mora biti jedini
sustav grijanja unutar objekta ?
Ne. Ali bi bilo dobro da ga ima što
više. Podno grijanje se može kombinirati s radijatorima,
ventilator-konvektorima i sl. Toplinska crpka
se tada vrlo često kombinira s kotlom, zidnim
plinskim uređajem, el. grijačem kako bi se dobile
više radne temperature.
Koja je max. izlazna temperatura toplinske
pumpe ?
55 - 65 C. Ovisno o tipu.
Koji je izvor topline iz okoline, zrak,
zemlja ili voda najprikladniji za pogon toplinske
pumpe ?
To ovisi o tehničkim mogućnostima primjene,
troškovima ulaganja. Izvor topline mora imati
što višu temperature stalne vrijednosti. Zrak
daje jako dobre rezultate u proljeće/jesen kada
su okolne temperature relativno visoke, ali
u zimskim mjesecima efikasnost toplinske pumpe
znatno se smanjuje. Temperatura zemlje mijenja
se s dubinom a u radu kod dobro dimenzioniranih
sustava temperatura medija koji toplinu zemlje
prenosi na toplinsku pumpu ustabili se na vrijednosti
0 - 5 C. Temperatura podzemnih voda stabilna
je tijekom cijele godine i kreće se u rasponu
od 8 - 12 C.
Da li se toplinska pumpa osim za grijanje
može koristiti i za hlađenje prostora ?
To ovisi o tipu pumpe. Postoje modeli
sa aktivnim i pasivnim hlađenjem.
Toplinske pumpe s aktivnim hlađenjem najsličnije
su klima uređajima. Najviše su korištene su
u izvedbi na zrak a tijekom hlađenja koristi
se el. energija za pogon kompresora. Kod pasivnog
hlađenja kompresor je van funkcije, nema potrošnje
el energije, a kroz rashladna tijela (podno
ili stropno hlađenje, ventilator konvektori)
cirkulira medij koji je hlađen prirodnim putem
od podzemnih voda, zemlje i sl. Pasivno hlađenje
ne funkcionira u izvedbi na okolni zrak.
Da li je pasivno hlađenje jednako
učinkovito kao i aktivno (kompresrsko)?
Kod pasivnog hlađenja, ovisno o tipu izvora,
ne može se ostvariti isti rashladni učin kao
kod aktivnog hlađenja a prednost pasivnog hlađenja
su minimalni troškovi el. energije.
|
